AM Home

am@astronomija.co.yu

 

 

I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII

C/2001 A2 Linear

Komete

Opste o Kometama

Kometografija

 

Sadržaj AM

          

 

 

 

Aleksandar Ilicic

Iz posmatrackog dnevnika


 
C/ 2001 A2 LINEAR
(i kako sam je lovio).........
II
 
 
Snimak A2 1. april Remanzacco Obs. Italy

Za kometu sam prvi put saznao 2. aprila kada mi je pristigla astro alert e-mail poruka. U upozorenju je stajalo da je A2 LINEAR predhodnih dana veoma iznenadila posmatrace koji prate slabe komete. Ova kometa ciji je sjaj za poslednje dane marta prognoziran na oko 14 zvezdanih velicina iznenada je bljesnula premasujuci ocekivano za skoro 6 magnituda (nekih 250 puta). Time je A2 LINEAR postala veoma interesantna i za najsiri krug astronoma posmatraca koji poseduju samo slabije opticke uredjaje. Ovakvo veoma cudno ponasanje obicno se objasnjava cudljivom kometnom prirodom odnosno naglim i burnim promenama aktivnosti jezgra. To je bilo prvi put otkad pratim komete da jedna repatica iznenadi u pozitivnom smislu, dok je vec uobicajno da sve bude mnogo slabije od ocekivanog. Ipak da se i ovakvi slucajevi desavaju moze se videti i u kometografiji Mira Ilica (4P/Faye 1991n). Upravo iz ovakvih razloga kometna posmatranja mogu biti neopisivo interesantna.

Oblast na nebu po kojoj se kretala A2 LINEAR nakon bljeska 31. marta

1) To prvo vece bio je ponedeljak 2. april. Po prijemu poruke i po dolasku sa posla negde oko 21:20 prvi put sam pokusao da je potrazim. Na nesrecu vreme je tada bilo zaista slabo. Difuzni oblaci koji su se pruzali celim nebom uz obliznje postavljeni Mesec smanjivali su vidljivost za neke dve zvezdane velicine. Okolna jata M48 i M67 koja su pri dobrim uslovima sasvim laki ciljevi ovaj put nisam uspeo uociti. Sve sto mi je preostalo bilo je da se upoznam sa sjajnijim zvezdama iz Jednoroga u kome se kometa tada nalazila, kako bih spremno mogao docekati neku sledecu priliku za koju sam verovao da ce mi se uskoro ukazati.

 

2) Naredno vece 3. vremenski uslovi vec su bili bolji ali ipak daleko od idealnih jer je devet dana stari Mesec (75%) bljestao iz sazvezdja Raka. Sacekao sam da se smraci koliko je Mesec dopustao i posmatranje je moglo da krene. Negde oko 21:00 posle upornog, 20 minutnog posmatranja (sa mojim B 7x50) oblasti u kojoj bi trebalo da bude kometa nisam nasao nista sto bi nedvosmisleno ukazalo na nju. Na momente sam samo u okolini uspeo da uocim zvezdu TYC5349-00077-1 (8.3m) pa sam po tome zakljucio da tu nije bilo nista sjajnije od 8.5. Posmatrajuci sam imao snazan utisak da bi je sa samo malo jacim dvogledom sigurno lako ugledao. Za utehu mi je ostalo to sto po izvestajima do kojih sam kasnije dosao kometa u trenutku kada sam je posmatrao nije mogla biti sjajnija od 8 magnitude (R. J. Bouma, Groningen, The Netherland je dao 8.2 a nekoliko casova kasnije A. Amorim, Florianópolis, Brasil cak 8.7). Evidentno je bilo po izvestajima sa raznih strana da je A2 tih dana oslabila nakon bljeska 31./1. kada je iznenada dostigla 7.5m i time na sebe skrenula veliku paznju.

6. aprile Fabrizio Montanucci Roma Italy

3) Sledeca prilika se zbog loseg vremena ukazala tek u petak 6. kada smo videci da se sprema lepo vece dogovorili sastanak kod Dragana. Vreme je bilo odlicno ali je Mesec koji ce samo vece kasnije biti pun dobrano kvario astronomski ugodjaj. Problem je stvarala i kombinacija hladnoce i vlage koja je uslovila magljenje objektiva pa su se kroz Draganov dvogled 20x60 na momente tesko nazirale i zvezde 5m. Na srecu Teleskopu je hladnoca mnogo manje smetala pa je davao sasvim dobru sliku. Ipak kometa te veceri nije ulovljena. Ovo se desilo po mom misljenju u prvom redu zbog slabe pripreme posmatranja. Imali smo neke skice i karte oblasti ali sasvim ne primerene vidnom polju Draganovog Teleskopa. Pokusali smo sto Dragan sto ja da skoro nasumice u okularu nadjemo maglicasti objekat ali je napor bio uzaludan. To se pogotovo odnosilo na mene ne uvezbanog u radu sa teleskopom za koji se svaki put uverim kako ga je tesko koristiti. Znao sam tacno gde se kometa nalazi ali za usko vidno polje teleskopa nisam nikako bio pripremljen. Na kraju sam najvise zalio sto nisam poneo svoj dvogled sa kojim bi sigurno imao vece sanse za snalazenje po nebu. Po kasnije prikupljenim izvestajima kometa je u trenutku naseg posmatranja bila oko 8.5m. Osim lose pripreme i mesecine koje sam vec spomenuo uzroci naseg (a mogu ga mirno prihvatiti na svoju dusu) neuspeha mogu se jos traziti i u slabom mestu posmatranja cak i za uslove gradske periferije (jedna jaka ulicna lampa bila udaljena svega nekih 25m vazdusne linije). Treba spomenuti i da je primetno kako ova "repatica" nije bas kometolika pa i to moze biti objasnjenje kako nam je mogla promaci prilikom pretrage okoline.

4) Posle nedelju dana hladnog i kisnog vremena razvedrilo se bas na veliki petak 13. popodne. I pored velike vlaznosti atmosfera je u to predvecerje izgledala izuzetno cista. Sa posla sam posmatrao veoma lep prizor. Nekoliko oblaka samaca plovili su sa severoistoka prolivajuci kisu. Moram priznati da sve nije bilo idilicno za posmatranje jer je duvao veoma hladan severni vetar. Iako sam znao da je Dragan isplanirao ponovni pokusaj kod njega nisam mogao otici zbog posla. Bar sam se nadao da cu stici do mene na krov gde bi sigurno imao velike sanse. Ipak zbog vandrednih okolnosti sa posla se vracam tek posle 22 kada je sve vec bilo gotovo. Na krov sam stigao vec kada je kometna oblast bila tek jedva nesto iznad bljesteceg zapadnog horizonta. U ponedeljak sam preko AM-a saznao da su Dragan i Sasa imali uspesno posmatranje.

 

A2 15. april Rafael Ferrando Opservatorija Pla D'arguines Segorbe-Castellon Spanija

5) Dve veceri kasnije 15. vremenske prilike su dopustile novi pokusaj. Iako nebo nije bilo bas 100% cisto moglo se naslutiti da ce ipak biti vise nego zadovoljavajuce. Bio sam na krovu malo posle 20:30 kada je bilo jasno da do boljeg mraka ima jos dosta. Kometa se tada nasla na samoj granici sazvezdja Zeca. Iz razloga godisnjeg kratanja sazvezdja i skracenja obdanice a nesto i zbog promene pozicije komete prema jugu ona je sada vec bila dosta nize nego na pocetku meseca. Sasvim mi je jasno bilo da nije ostalo jos mnogo prilika da se uoci sa vecernje strane. Napokon negde pre 21:00 se pocelo nazirati i obliznje M41 jato sto je bio dobar znak. Uperio sam pogled prema kometnoj oblasti trazeci reperne zvezde. Zbog hladnoce bio sam primoran da cesto da "odmaram" optiku kako bih je na trenutke odmaglio. To je donekle pomagalo ali ipak nisam uspeo da uocim dva para kontrolnih zvezda (7.5-8.5m) pomocu kojih je treblo precizno locirati kometni polozaj. Posle desetominutnog traganja uz visoku koncentraciju uspeo sam da izdvojim cilj koji se nalazio u uskoj oblasti i koji se definitivno razlikovao od izgleda okolnih zvezda. Kada sam vec skoro bio siguran da to mora biti ono sto trazim pada mi na pamet da ipak nisam locirao cetiri zvezde koje bi svakako morale biti vidljive i pre komete. Kasnija analiza je potvrdila ove moje sumnje jer sam utvrdio da je ono sto sam video ipak bio samo jedan par (7.5 i 8.1m) zvezda koje su mi trebale posluziti za orijentaciju a da je A2 bila nesto ispod. Izvestaji govore da je ona u tom trenutku mogla imati sjaj oko 8.0m.

6) Sada je vec bilo jasno da je ostala jos mozda jedna prilika. Posle tri dana loseg vremena razvedrilo se u sredu 18. popodne nagovestavajuci jako dobre uslove. Posle nesto peripetija dogovoreno je da se nadjemo kod Dragana u 20:30. Oko 19:30 kada sam izasao da pogledam situaciju na zapadu nije izgledalo dobro jer su se navukli oblaci koji su sa juga polako klizili ka severu. Iako sam u prvi mah pomislio da nema smisla ni kretati ipak sam procenio da ovo mozda i ne mora biti fatalno jer je prema jugozapadu ipak bilo najmanje oblaka a i nazirali su se lepi delovi cistog neba. Bio sam u dogovoreno vreme na utvrdjenom mestu ali se nismo uspeli sakupiti. Iako je kada sam stigao izgledalo sasvim dobro ipak se malo zatim situacija na tom delu neba pocela ponovo kvariti. Ovaj sam put imao uz sebe svoju spravu ali mesto na kome sam se zatekao bilo je stvarno deprimirajuce. Duboka i vlazna trava onemogucavala je bilo koji drugi polozaj osim stajaceg koji je veoma naporan. Nesto pre 21:00 Rigel se vise nije video a posto ni mojih kompanjona nije billo moglo se krenuti kuci uz tuzan utisak da za kometu nece biti vise prilika.

 

A2 na vece 19. aprila (Snimak P. Mayo i S. Alder)

7) Ipak sansa se iznenada ukazala vec sledece vece 19. kada se posle oblacnog dana predvece sasvim razvedrilo. Na svom starom mestu sam bio u 20:40 jer ovoga puta vise nista nije smelo biti prepusteno slucaju. Sve je izgledalo fantasticno i bio sam uveren da su napokon sazreli svi uslovi. Konacno je i temperatura bila prijatna pa nije postojala opasnost od magljenja koje mi je ranije pravilo probleme. Izvestaji su govorili da je kometa ponovo bila u blagom jacanju tako da se mogao ocekivati sjaj od negde 7.5m. Cim sam uspeo da uocim M41 okrenuo sam ka oblasti oko zvezde SAO 150932 (5.8m) u Zecu koja je trebala da bude idealna navigaciju prema kometi. Iako je primetno bilo da nije potpun mrak oblast je sobzirom na visinu prema horizontu izgledala odlicno. Bez problama sam pohvatao okolne zvezde do nekih 7.3m ali kometu nisam uocio. U tom momentu nisam hteo da se dalje posebno naprezem jer sam racunao na to da bi za koji minut jacanjem mraka kometa morala iskociti tako da bude lako vidljiva. Ipak na moje veliko zaprepastenje desilo se upravo suprotno jer su izgleda u posmatranu oblast usetali neki laki oblaci guseci svetlost slabih zvezda. U tim momentima su se vec jedva uocvale zvezde koje su do pre neki trenutak bile lako vidljive. Time je izgubljeno nekih 10-15 minuta uz veliki napor da se uoci nemoguce. Na trenutke je dolazilo do poboljsanja uslova ali izgleda vec prekasno jer je sada oblast bila ne samo nize nego i dosta pomerena prema zapadu koji je bio gusen svetlima periferije. Na kraju iako je bilo evidentno da oblacici vise ne smetaju fon neba je vec bio oblizu 7.5 tako da je bilo vreme da se ponovo prizna poraz.

 

Polozaji A2 LINEAR u aprilu u momentima kada sam je lovio

8) Iako je bilo jasno da je najbolje vreme za potragu proslo, sledece vedro vece, u utorak 24., ponovo je u meni probudilo nemir. Uslovi su bili sasvim dobri a i kometa je u medjuvremenu postala jaca od 7m pa je valjalo probati sta se jos moze. U pripremi posmatranja proverio sam kako stoji Mesec jer sam znao da je tih dana mora biti oko mladine. pokazalo se da je u odlicnom polozaju jer je bio star svega oko jedan dan sto je davalo odlicnu priliku za lep pogled. Slobodnim okom ga nisam mogao uociti ali je dvogledom vrlo brzo uhvacen. U 20:15 ovaj veoma tanak srp bio je star svega 26h i 49m sto je sigurno najmladji Mesec koji sam ikada posmatrao. Na kraju sam probao da ga uocim i golim okom ali bez uspeha uz napomenu da uslovi nisko prema W-NW nisu bas bili idealni. Kada je Mesec zasao mogao sam se okrenuti kometi. Tada se ona nalazila veoma blizu sjajne zvezde Ete Zeca (3.7m) tako da greske u navigaciji nije moglo biti. Eta se videla lako ali za okolne slabije zvezde je trebalo pricekati jaci mrak. Ipak ponovo se desilo nesto slicno kao i proslog puta. Dok je mrak jacao gusci slojevi atmosfere cinili su svoje i veoma brzo sjajna zvezda se jedva nazirala, dok sam o kometi tada mogao samo da sanjam. Ovakav njen polozaj trazio je zaista najidealnije uslove!

Ostalo mi je samo da se ne odustajem i pokusam ponovo kada se A2 posle prolaska kroz perihel pojavi sa jutarnje strane neba. To ce se desiti poslednjih dana juna, kada bi trebalo ponovo da postane vidljiva ovog puta u sazvezdju Kita na jugoistocnom nebu nesto pre svitanja. Postoje dobre sanse da ona tada jos bude dovoljno sjajna kako bih mogao da je ulovim. A ocekujem da cu imati i vise srece!

Kometa C/ 2001 A2 LINEAR je iz mog ugla bila veoma znacajna budeci u meni interesovanje za komete kao ni jedna ranije. To je zatim, sigurno, kometa na koju sam do sada utrosio najvise vremena trazeci je, a nisam je uspeo uopste direktno posmatrati.

 

[april 2001.]

<prethodna vrh sledeca>