Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Planete
 

Sadržaj AM
 

 
NSPoint

 
ASTRONOMIJA pita
Koliko ima planeta u Sunčevom sitemu?
 
Dr Zoran Knezević
zoran@aob.aob.bg.ac.yu

Članak je preuzet
iz Astronomije broj 17

I - II 2006

nastavak
1   2   3

Istorijske napomene

Razumljivo je da se bilo kakva naučno utemeljena definicija planete mora zasnivati na činjenici da se one pre svega odlikuju lako uočljivim kretanjem. Još od davnina je poznato da se planete kreću (i sam naziv planeta je izveden od grčke reči koja znači lutalica), pomerajući se na nebu u odnosu na ‚nepokretne‘ zvezde, po čemu se i najočiglednije razlikuju od njih. Jasno je, takođe, da veličina nekog tela ne može sama po sebi da odredi njegovu vrstu, jer bi onda i izvesnom broju satelita velikih planeta, uključujući i naš Mesec, mogao lako biti priznat status planete.

Problem kretanja planeta jedan je od najstarijih problema u astronomiji, pa dakle i u nauci uopšte. U modernom obliku formulisao ga je još Njutn, kada je postavio pitanje stabilnosti planetskog sistema u veoma dugim vremenskim intervalima. Osnovni koncept sistema sa malim brojem približno sfernih tela koja se kreću oko centralnog, mnogo masivnijeg tela po skoro kružnim putanjama koje leže u približno istoj ravni, na znatno većim međusobnim rastojanjima nego što su dimenzije samih tela, postao je opštepoznat i tako duboko usađen u našu svest da se danas često zaboravlja da on i nije tako davno i tako lako prihvaćen. Njutnovo pitanje postavljeno je neposredno nakon kopernikanske revolucije, možda i najveće revolucije u naučnoj istoriji, kada je, kao jedna od prvih posledica prelaska sa Ptolemejevog na Kopernikov sistem, došlo do promene broja planeta; Mesec, koji je do tada uživao status planete, dobio je svoje pravo mesto u sistemu, mesto satelita Zemlje.

I u kasnijim periodima postavljalo se pitanje broja planeta, da pomenemo samo otkrića Urana i male planete (asteroida) Ceres, koja su se desila unutar životnog veka samo jedne generacije. Otkriće Urana došlo je u vreme‚ velike sistematizacije‘ našeg znanja o kretanju nebeskih tela; zahvaljujući radovima Lagranža i Laplasa po prvi put je matematički rigorozno opisano kako planete utiču jedna na drugu, odnosno kako jedna drugoj menjaju putanje. Otkriće Ceresa povezano je sa dva vrlo važna teorijska rezultata, oba Gausova i oba razvijena u svrhu ponovnog otkrivanja Ceresa: postupak za izračunavanje putanje nebeskog tela iz malog broja položaja i, naročito, metoda najmanjih kvadrata. Da novootkriveno telo nije planeta, postalo je jasno vrlo brzo, nakon što su u narednih nekoliko godina otkrivena još dva slična tela Palas i Vesta, a kasnije i mnoga druga.

Otkriće Neptuna, koje je došlo skoro jedan vek kasnije, predstavljalo je pravi trijumf Nebeske mehanike: postojanje planete predviđeno je na osnovu poremećaja putanje Urana. Dva astronoma, Leverije i Adams, radeći nezavisno jedan od drugoga došli do istog rezultata, da bi planeta zaista bila otkrivena u blizini mesta koje je predvideo Leverije.

Kao što je napred već rečeno, došao je trenutak da se prizna da je načinjena greška kada je, zahvaljujući predanosti, upornosti i veštini K. Tomboa, otkriven Pluton. Nesrećan sticaj okolnosti doveo je do toga da se, u dobroj veri, ovom telu tada dodeli status planete, iako se radi samo o prvootkrivenom telu nove, tada potpuno nepoznate populacije malih tela sunčevog sistema. Naime, Pluton je pronađen na mestu koje je približno odgovaralo položaju tela za koje se tada pretpostavljalo da remeti kretanje Neptuna (kasnije se pokazalo da su navodne promene Neptunove putanje sasvim druge prirode), pa je otuda Plutonu i pripisana masa nekoliko puta veća od mase Zemlje. Tek je pola veka kasnije otkriće Plutonovog satelita Harona omogućilo tačno određivanje stvarne mase Plutona, da bi još jednu deceniju kasnije, otkriće objekta 1992 QB1 definitivno potvrdilo da se u trans-Neptunskom regionu nalazi puno malih objekata i da se tu zapravo radi o još jednom regionu sunčevog sistema u kojem nije došlo do formiranja velike planete, baš kao i kod nama već dobro poznatog asteroidnog prstena.

1   2   3

(18.08.2006.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:

vrh

 

 

AM SCG

 

PLANETE - šta su to planete, podela, orbite, uporedni pregled planeta....

Šta je toplaneta? (02.08.2005.)

Tabele: Osnovn podaci o planetama

Planete/Zemlja (podaci o planetma u poređenju sa Zemljom)

Kako i zašto je Pluton toliko različit od drugih planeta?

PLUTON I DANAS - NEPOZNANICA