Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Astronautika
 

Sadržaj AM

 
astronautika
ATLANTIS PRED VRATIMA ISS

 

Vaši komentari

Dipl. ing. Drago I. Dragović
dragovic@net.yu

9.6.2007.

Kliknite na snimak      
Atlantis_na_rampi_jun2007.jpg (35125 bytes) Atlantis_jun2007.jpg (22726 bytes) Atlantis_lansiranje_jun2007.jpg (13403 bytes)

23:38:04 po našem vremenu – ovog puta, šatl STS–117 je bio spreman. Lansirna rampa 39A u Kennedy Space Centru, na Floridi. Ovo je tek peto lansiranje šatla nakon tragedije sa „Columbijom“ 2003. koja je odnela 7 života.

Iako nakon sinoćnjeg skoro savršenog lansiranja šatl „Atlantis“ leti velikom brzinom ka Međunarodnoj svemirskoj stanici, na cilj će stići tek u nedelju.

Svakim krugom, znači svakih 90 minuta, „Atlantisova“ sedmočlana posada smanjuje rastojanje do svog cilja za 1.480 km. Trenutno je šatl udaljen oko 13.000 km od Svemirske stanice. Prema rasporedu, „Atlantis“ će pristati na ISS u nedelju popodne.

Tokom 11 dana leta, astronauti će isporučiti dva nova 16–tonska segmenta za stanicu (Port 3/Port 4) i par novih solarnih panela, koji će davati energiju novoj laboratoriji. Po programu, imaće tri svemirska izlaska – u ponedeljak, sredu i petak – i za tih 6,5 sati planiraju da instaliraju novu opremu i zamene stare sloarne ćelije.

Astronaut Clayton Anderson će u nedelju konačno zameniti Sunitu Williams na mestu stalnog američkog člana svemirske stanice, a Williamsova će se šatlom vratiti na Zemlju. Ona je u orbiti bila poslednjih 6 meseci i time postigla američki rekord.

Većina poslova koje će astronauti danas obavljati su vezani za nedeljno pristajanje i zadatke koji im predstoje. Jedan od glavnih zadataka im je i da detaljno provere stanje letilice i otkriju eventualna oštećenja koja su mogla da nastanu tokom jučerašnjeg noćnog lansiranja. Nakon fatalne nesreće koja je zadesila „Columbiju“ 2003. godine, NASA je naredila da se čitav prvi dan u kosmosu provede u potrazi za potencijalnim oštećenjima.

Nekih pola sata nakon lansiranja, menadžeri NASA su potvrdili da nije uočeno nikakvo oštećenje prilikom lansiranja. Doduše, nakon 135 sekundi leta uočeno je otpadanje jednog prilično velikog komada bele zaštitne pene sa rezervoara goriva, ali nije registrovano da je pogodio šatl, izjavio je menadžer programa Wayne Hale.

Rezervoar se pokazao u najboljem svetlu, i pored nekoliko hiljada popravki koje je pretrpeo,“ izjavio je Hale na konferenciji za štampu.

 Kliknite na snimak  
Šara na nebu

Planirano je da će astronaut Patrick Forrest iskoristiti šatlovu robotizovanu ruku da bi što bolje ispitao krila i njihove napadne ivice.

Nekoliko minuta nakon lansiranja, izduvni gasovi iz „Atlantisa“ su na floridskom nebu napravili neobičnu i zamršenu šaru, uokvirenu bojama zalazećeg Sunca, sa sjajnom Venerom u sredini. To je za pasionirane posmatrače lansiranja bila šansa za dodatni šou na nebu tog dana.

Ovo lansiranje je zapravo bilo planirano još za 15. mart, ali je zbog grada koji je pao u februaru i oštetio rezervoar šatla, čitava misija odložena. To lansiranje je bio jedan od razloga mog ličnog odlaska na Floridu, ali ništa se nije desilo, ja sam se razočaran vratio, a vi ste ostali uskraćeni da iz prve ruke čujete kako je bilo na 10 km od rampe.

Prvo lansiranje šatla ove godine pomoglo je NASA–i da se ponovo oporavi nakon stvarno loše sreće i brojnih skandala koji su ih pratili u prvih 6 meseci ove godine.

U proteklih par meseci, NASA je gledala hapšenje astronautkinje Lise Nowak zbog kidnapovanja svoje suparnice za budućeg pilota šatla; samoubistvo u Johnson Space Centru u Hjustonu; i ispadanje iz šina voza koji je nosio segmente raketnih bustera potrebnih za lansiranje šatla.

A nedavno je šef NASA, Michael Griffin, došao pod udar svojom izjavom da globalno zagrevanje nije problem o kome treba razbijati glavu. Takođe su bivši zaposleni, pojedini kongresmeni i senatori, oštro kritikovali rad njegove kancelarije, što je dovelo do talasa otkaza i štrajkova u NASA. Nije lako biti danas šef NASA ...

NASA je inače planirala da do 2010. godine lansira najmanje još 13 šatlova, čime se očekuje da će 100 milijardi dolara skupa investicija pod nazivom ISS biti konačno dovršena. To će biti dobra vest za naučnike, ali ne i za ljude iz šatl programa, jer nakon 2010. ove tri letilice odlaze u zasluženu penziju.

Misijom “Atlantis” komanduje mornarički pukovnik Frederick Sturckow (45), kome će kao kopilot asistirati Lee Archambault (46), vazduhopolvni pukovnik.

Specijalisti misije su James Reilly (53), Patrick Forrester (50), Steven Swanson (46) i John Olivas (42).

Sedmi astronaut je već pominjani Clayton Anderson (48), i on će ostati na ISS 4 meseca i čekati sledeću priliku za povratak.

(09.06.2007.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:

vrh

 

Potražite

AM Index
 
priključite se

 

LANSIRAN ATLANTIS
2006.

"ATLANTIS" NA LANSIRNOJ RAMPI

"ATLANTIS" NA POPRAVCI